Strict Standards: Declaration of JCacheControllerView::get() should be compatible with JCacheController::get($id, $group = NULL) in /home/apakrk/public_html/libraries/joomla/cache/controller/view.php on line 137

Strict Standards: Declaration of JParameter::loadSetupFile() should be compatible with JRegistry::loadSetupFile() in /home/apakrk/public_html/libraries/joomla/html/parameter.php on line 512

Dobrinj

Dobrinj i istoimena općina smješteni su na sjeveroistočnoj strani otoka Krka. Mjesto se smjestilo na uzvisini oko 200 metara nad uvalom Soline. Općina Dobrinj obuhvaća i velik dio istočne obale otoka Krka, okrenute prema Crikvenici i Vinodolu na kopnu, a s kojima je uvijek bila tijesno povezana. Obala je razvedena, ali osim grebena i hridi postoji samo jedan otočić - Školjić Veli. Na obali se prvenstveno ističe plitka uvala Soline, gotovo ujezerena, s niskim obalama na kojima su smještena tri naselja: Klimno, Soline i Čižići. Druge, bitno manje uvale su: Stipanja u kojoj se nalazi najveće općinsko naselje Šilo, Petrina, Veterna, Murvenica, Jazbina, Lončarica i Slivanjska.
Općinsko središte Dobrinj ponad uvale Soline.



Geološki, tim krajem prevladavaju vapnenačke i dolomitne stijene. Zbog brže erozije dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je omogućio razvoj bujne vegetacije. Jedino se isključivo vapnenački krajnji sjeveroistočni dio općine (oko naselja Rudine) razlikuje; gotovo bez značajnije vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i flišne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok

 

Povijest

Na području općine više je nalazišta iz rimskog doba uglavnom na obalama uvale Soline te na području Gostinjca, a pretpostavlja se da su solane na području Melina postojale još u to vrijeme.[5] U novije vrijeme provode se istraživanja u uvali Svetog Petra na sjeverozapadnoj strani uvale Soline, a na kojem području su pronađeni ostatci rimske keramike i antičke luke.[6] Ipak, više je nalazišta koja ukazuju na ilirsku prisutnost - gradina Zagrajini blizu Krasa, Gradišće kraj Dobrinja, a i sam Dobrinj nastao je na mjestu prethodnog ilirskog naselja.

Povijest Dobrinja neodvojivo je vezana uz povijest cijelog otoka Krka, čiji je i sastavni dio. Dobrinj je , uz Bašku, Vrbnik i Omišalj, jedan od najstarijih "kaštela" (ranosrednjevjekovnih gradskih središta), a koji su osnovani negdje u 7. stoljeću tj. još u vrijeme doseljavanja Hrvata u današnju domovinu.[8][9] Ti su kašteli, uz već od prije postojeći grad Krk, najvjerojatnije podignuti na mjestu gdje su do tada živjeli Iliri o čemu svjedoče brojna ilirska nalazišta, a i sam položaj na uzvisini s pogledom na okolicu. O starini tih kaštela govore i arhaični oblici starohrvatskog tj. staročakavskog govora, u Dobrinju - čokavica.[10][11][12] Međutim, za razliku od ostalih kaštela, Dobrinj nije smješten neposredno uz more te nije nikada imao bedeme što je možda i razlog da je više puta kroz povijest (u 16. i početkom 17. stoljeća) poharan od strane gusara i Uskoka

Ime Dobrinj prvi put se spominje u Darovnici slavnoga Dragoslava, pisanoj hrvatskim jezikom i glagoljicom 1. siječnja 1100. godine.[14][15] U njoj se Dobrinj i susjedni Vrbnik spominju kao crkvene (plovanija) i općinske (komun) jedinice sa sucem, općinskim pisarom, tajnikom.[16] Ta darovnica važan je svjedok kuluturne, komunalne i obrazovne razvijenosti tadašnjeg stanovništva Dobrinja i otoka Krka. Negdje u 11. stoljeću javljaju se krčki knezovi, kasnije nazvani Frankapani ili Frankopani, čije je podrijetlo još uvijek nejasno, ali su vjerojatno potekli od moćnijeg domaćeg (hrvatskog) plemstva. Postojala je neko vrijeme teorija da su bili romanskog podrijetla, ali je ona odbačena. Od tada pa do 1480. godine, krčki knezovi su upravitelji cijeloga otoka pa tako i Dobrinja u kojemu su neposredno upravljali suci, ali i tzv. potknežini u ime kneza. U 15. stoljeću krčki knez Ivan VII Frankopan doseljava na otok Vlahe s Velebita. Većina ih je naseljena na područje Dubašnice, a mali dio i u okolicu Dobrinja ponajviše kao radnu snagu u solanama koje su imali u uvali Soline, a koja im je donosila velike prihode

Tijekom srednjeg vijeka Dobrinj je jedno od važnijih središta glagoljaštva.[18] U arhivu HAZU čuvaju se dobrinjske matice krštenih započete s pisanjem 1559. godine i koje su najstarije matične knjige u Hrvatskoj.[19][20] Te matice pisane su glagoljicom i to sve do 1850. g. od kada se pišu latinicom.

Najznačajniju privrednu odrednicu tijekom srednjeg vijeka svakako predstavlja solana u uvali Soline podno Dobrinja; u to doba sol je bila vrlo tražena i cjenjena. Osvojivši otok, Mlečani zatvaraju solanu, ali su njezini ostaci jasno vidljivi i danas.

Godine 1480. Mletačka Republika zauzima cijeli otok Krk i njime vlada do propasti iste, 1797. godine nakon čega se u nekoliko navrata mijenja austrijska pa francuska i na poslijetku ponovno austrijska vlast koja opstaje do nestanka Austro-Ugarska monarhije krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine. Idućih nekoliko godina bile su vrlo nesigurne za sve stanovnike otoka budući je Kraljevina Italija imala pretenzije na čitavu istočnojadransku obalu.

Suton Austro-Ugarske monarhije ujedno je i demografski vrhunac Dobrinja i istoimene općine. Mjesto Dobrinj je 1898. godine imao 608 stanovnika, 1931. godine 390 stanovnika, a 1970. godine tek 216 stanovnika. Područje općine doseže najveći broj stanovnika 1910. godine, s njih 4 046, a desetak godina poslije 4 033. Od tada broj stanovnika konstantno opada; nakon II. svjetskog rata (1948. godine) ih je 3 319, a 1971. godine 2 273. Razlog tome su dva svjetska rata, ali i teška ekonomska situacija na otoku koja je tjerala njegove ljude u novi svijet, ponajviše Ameriku, ali i u brzorastuće gradove u priobalju (Rijeku, Crikvenicu... ) u kojima su mnogi našli posao i izvor prihoda za život.

Image Gallery


Strict Standards: Only variables should be assigned by reference in /home/apakrk/public_html/modules/mod_zensocial/mod_zensocial.php on line 57
Back to top